Požarevljanin Marko Mihajlović i njegov roman prvenac pobrali odlične kritike

Roman „Život pod ružičastim trouglom“ – Marka Mihajlovića, objavljenog u izdanju
izdavačke kuće „Čigoja“, govori o besmislu progona i diskriminacije. Priča se odvija u dva vremenska
razdoblja, oko Drugog svetskog rata i u sadašnje vreme. Događaji u knjizi smešteni su u Nemačkoj,
Srbiji, Italiji, Španiji i prate živote više junaka.


U periodu II svetkog rata, junaci su Herman von Abensberg, mladić koga usvaja baronesa
Helga von Abensberg. Usled primene Paragrafa 175 1 nemačkog zakona hapse Hermana i odvode ga u
koncetracioni logor gde doživljava najveće strahote. U logoru upoznaje Darela Holera, mladog Srbina,
Jevrejina gde počinje njihovo prijateljstvo. Pri kraju rata, jedan od nacističkih oficira ubija Darela i
Herman, kako bi spasio sebe i oslobodio se stigme ružičastog trougla uzima identitet svog prijatelja
Darela. Po završetku rata, dolazi u Jugoslaviju u Beograd i počinje novi život u kući Darelove sestre
Magde kao njen brat.
Darel upoznaje Viktora u bolnici puno godina kasnije kao svog pacijenta, nakon Viktorovog
pokušaja samoubistva. Usled borbe sa teškom bolešću i ne prihvatanjem sopstvenog identiteta, Viktor
podršku i spas pronalazi u Magdi i Darelu. Uz njihovu pomoć prihvata i prevazilazi probleme koji su
mu se činili bezizlaznim.
Priča počinje deset godina kasnije kada se Viktor vraća iz dijaspore zbog testamenta kojim mu
Darel ostavlja oronulu kuću i dnevnik iz kojeg saznaje o životu svog prijatelja o kojem ništa nije znao.
Saznaje o tome da je zapravo Darelovo pravo ime Herman, o njegovom stradanju u logoru smrti u
Nemačkoj, o Magdi i njenom sinu Lazaru i Helgi, Hermanovoj majci. Viktor je nit koja Darela otrgava
iz zaborava.


Ova knjiga iako nije faktografija ostavlja mogućnost da su se ovakve ili slične okolnosti mogle
dogoditi. Ona pored činjenica koje predočava čitaocu, vraća u neko romantično vreme koje trezni
sadašnjica. Dinamiku priče prožima nit avanture glavnog junaka. Saznajemo zaboravljene činjenice,
prećutane nepravde koje su učinjene i koje se još uvek čine ali gaji nadu u neko buduće i bolje vreme.
Život pod ružičastim trouglom se bori protiv zaborava i nepravdi učinjenih i onih koje se čine. „Oni
koji hoće da što pre zaborave, spremni su da ponove.“ – rečenica je Đorđa Santajane koja se nalazi na
samom početku knjige. U romanu Život pod ružičastim trouglom Marka Mihajlovića junaci knjige
nalaze snagu da oproste sve nepravde koje su im učinjene, ali čuvaju sećanje ne samo iz pijeteta prema
žrtvama, već kao upozorenje da se neki istorijski događaji ne smeju nikada više ponoviti.
Na samom kraju knjige Viktor se tonom nade „Moli se za sve one koji i danas žive pod
ružičastim trouglom da nađu snagu da izdrže i život uzmu u svoje ruke, da konačno postanu njegovi
gospodari i dostojno ga iskoriste. Želi im da zbace stigmu, dignu glavu i nastave bolje u danima koji se
nižu.“
By TRAG

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *